Deskriptivna katalogizacija
Omeđena građa
Je li nužno izrađivati dva kataložna zapisa za isti naslov publikacije u mekom i tvrdom uvezu?
Prema Pravilniku i priručniku za izradbu abecednih kataloga, čl. 242, u kataložni se opis unosi samo onaj međunarodni standardni knjižni broj koji se odnosi na opisivanu jedinicu građe. Dakle, za svaki se pojedinačni ISBN, i za tvrdi i za meki uvez, izrađuje poseban zapis. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu izrađuje svoje zapise prema ovom pravilu, između ostalog i zbog potreba izrade bibliografija.
Međutim, i Pravilnik i važeći objedinjeni ISBD dozvoljavaju mogućnost da se uz jednu jedinicu građe u jednom zapisu može navesti nekoliko različitih brojeva odnosno identifikatora jedinice građe. Svakom se identifikatoru jedinice građe dodaje odgovarajuće objašnjenje (ili više njih) u okrugloj zagradi iza identifikatora. Na temelju toga, pojedina knjižnica, ovisno o svojoj vrsti, potrebama i informacijsko-knjižničnim sustavima koje koristi može sama odlučiti hoće li raditi jedan ili više zapisa uz dodavanje potrebnih objašnjenja uz svaki identifikator.
Primjer:
ISBN 978-2-204-0281-9 (tvrdi uvez) . – ISBN 978-2-222-04155-9 (meki uvez)
Koji se norme koriste u katalogizaciji omeđene građe?
Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga, Dio 1. i 2., ISBD objedinjeno izdanje uz prilagodbe opisane u dokumentu Primjena objedinjenog izdanja ISBD-a u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Za pojedine vrste građe koriste se posebne upute.
Izrađuju li se pristupnice za stvarne naslove (npr. za usporedni stvarni naslov) ako djelo ima autora?
Da, pristupnice se izrađuju bez obzira je li djelo anonimno ili ima autora. Time se odstupa od za sada još važećeg nacionalnog pravilnika.
Izrađuju li se jedinstveni stvarni naslovi za prijevode djela koja imaju autora?
Jedinstveni stvarni naslovi, osim za anonimna klasična djela, izrađuju se i za prijevode svih anonimnih djela kao i za prijevode djela koja imaju autora.
Izrađuje li se pristupnica za urednika ako djelo ima korporativnog autora?
Pristupnica za urednika uvijek se izrađuje za potrebe potpunog (bibliografskog) opisa, bez obzira gdje se taj podatak na jedinici nalazi. Kod kataložnog opisa, za urednika se izrađuje pristupnica samo ako se podatak nalazi na naslovnoj stranici.
Gdje se navode podaci o odgovornosti za predgovor, rječnik i druge tekstne dodatke koji su navedeni na naslovnoj stranici?
Takvi se podaci navode kao podaci o odgovornosti. Ovu vrstu tekstnih dodataka treba razlikovati od dodataka koji se smatraju sadržajno samostalnim radovima ili dodacima uz sadržaj.
Kako se navode popratne riječi pisane na više jezika/pisama, uz oblik podatka o odgovornosti pisan u istom obliku na jednom jeziku/pismu?
Popratne se riječi odvajaju zarezom, a ne znakom jednakosti.
Kojim se znamenkama piše podatak o izdanju?
Podatak o izdanju uvijek se piše arapskim znamenkama, bez obzira je li na jedinici napisan rimskim znamenkama ili je ispisan slovima.
Kako unositi podatak o izdanju koji se ne odnosi na cijelu jedinicu već samo na jedan od sadržajno samostalnih radova bez zajedničkog nadređenog stvarnog naslova?
Takav se podatak o izdanju navodi u skupini 1, u uglatoj zagradi, iza ostalih elemenata koji se odnose na taj rad, a od njih se odvaja zarezom.
Kako postupati s popratnom građom?
Podatak o popratnoj građi u načelu se unosi u skupinu materijalnog opisa. Kada popratna građa zahtijeva opširniji kataložni opis ili ima autora i/ili ISBN različit od matične jedinice, za popratnu se građu također ne treba izrađivati novi zapis, već se podaci unose u zapis matične jedinice (MARC 21 polje 770, UNIMARC polje 421).
Kako se postupa kada na jedinici građe nema ni godine izdavanja ni godine tiskanja?
Ako na jedinici građe nije navedena ni godina izdavanja ni godina tiskanja, potrebno je pokušati utvrditi, ako ne točnu, bar približnu godinu. Podatak o godini može se potražiti u opisivanoj jedinici građe, u tekstu, predgovoru, pogovoru, bilješkama, bibliografiji itd. ili u izvorima podataka izvan jedinice građe. Uvijek se navodi bar približna godina (npr. [1975?], [poslije 1856], [između 1920 i 1930] i sl.), a nikada se ne navodi kratica [s. a.].
Neomeđena građa
Što spada u neomeđenu građu?
Neomeđena građa obuhvaća serijske jedinice građe i integrirajuću građu (uvez sa slobodnim listovima i web-stranice).
Što karakterizira serijsku jedinicu građe?
Da bi se jedinica građe smatrala serijskom mora zadovoljavati sljedeća tri kriterija: sadržaj se objavljuje u zasebnim dijelovima (brojevima/sveščićima), svaki dio mora biti jednoznačno identificiran brojčanom ili kronološkom oznakom, nema unaprijed utvrđenog kraja izlaženja.
Koji se norme koriste u katalogizaciji neomeđene građe?
Koristi se ISBD objedinjeno izdanje, uz prilagodbe opisane u dokumentu Primjena objedinjenog izdanja ISBD-a u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, zatim Tiskane serijske publikacije i druga neomeđena građa : priručnik za katalogizaciju i djelomično Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga, Dio 1. i 2.
Izrađuju li se zasebni zapisi za neomeđenu građu na različitim medijima?
Za izdanja na različitim medijima izrađuju se zasebni zapisi. Tako će zasebne zapise imati serijska publikacija u tiskanom obliku, na prijenosnom elektroničkom nositelju (CD-ROM-u, DVD-ROM-u, USB memoriji), inačica na webu ili na mikrofilmu.
Kako katalogizirati različita novinska izdanja?
Različitim novinskim izdanjima smatraju se novine koje izdaje isti nakladnik i obično imaju isti naslov, a razlikuju se po zemljopisnom području kojem su namijenjene, jeziku, formatu, učestalosti izlaženja, kronološkim podacima. Više o katalogizaciji navedenih izdanja na International Guidelines for the Cataloguing of Newspapers.
Kako se katalogiziraju prilozi serijskih publikacija?
Za priloge koji nadopunjavaju sadržaj matične publikacije i mogu se koristiti samo uz nju i nemaju brojčanu oznaku ili se ona potpuno uklapa u brojčani niz matične publikacije, kao i za priloge pojedinom broju ili godištu serijske publikacije, preporučuje se navesti općenita napomena „Uz neke/pojedine bojeve izlaze prilozi“ (MARC 21 polje 525, UNIMARC polje 300).
Kada je prilog sadržajno samostalan i vrijedan bilježenja, odnosno kada se želi omogućiti njegovo pretraživanje, ali ne zahtijeva izradu zasebnog zapisa, navodi se u zapisu za matičnu publikaciju (MARC 21 polje 770, UNIMARC polje 421).
Za priloge cijeloj serijskoj publikaciji koji i sami imaju oblikovne elemente serijske publikacije, sa ili bez vlastitog naslova, te su sadržajno samostalni od matične publikacije, izrađuju se zasebni zapisi.
Granični slučajevi serijskih publikacija?
U publikacije koje su po svojim karakteristikama na granici omeđenih i neomeđenih spadaju one koje sadržajne promjene označavaju brojem izdanja, ali bez predvidljive učestalosti izlaženja – novo izdanje nastaje kada za to postoji potreba. Takve se publikacije smatraju omeđenima te se za svako sljedeće izdanje izrađuje poseban kataložni zapis.
Kada publikacija izlazi određenom učestalošću ili se ona može utvrditi (primjerice svake godine, ili svake druge godine), a očituje se po rednom broju izdanja i/ili godini izlaženja, publikacija se smatra neomeđenom te se izrađuje jedan kataložni zapis.
Kako katalogizirati zbornike radova s povremenih kongresa i sličnih sastanaka?
U ovu kategoriju spadaju radovi, zbornici radova/sažetaka sa sastanaka udruga te sponzoriranih sastanaka na određenu temu i katalogizatori su često u nedoumici kako s njima postupati. Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga. Prvi dio, čl. 66 propisuje da se s izdanjima radova povremenih kongresa, povezanih nadređenim stvarnim naslovom, postupa kao sa serijskom publikacijom ili nizom publikacija, pri čemu se i za svaki kongres izrađuje i posebna glavna kataložna jedinica. Praksa je, međutim, do sada bila uglavnom drugačija pa su se takve publikacije najčešće obrađivale kao omeđene, tek u novije vrijeme kao neomeđene.
Preporuka je da se zbornici radova koji nemaju tematske naslove obrađuju kao neomeđene odnosno serijske publikacije. Često su to publikacije sa sastanaka društava jer je manja vjerojatnost da će pojedini svesci imati zasebne stvarne naslove ili da će biti objavljeni u nakladničkoj cjelini.
S druge strane, ukoliko je naslov publikacije generički izraz, a korporativni se izdavač ili naziv sastanka često mijenja – zbog čega će se često mijenjati prošireni stvarni naslov pod kojim se u spomenutim uvjetima serijska publikacija uvrštava u katalog, tada je takve jedinice građe jednostavnije katalogizirati kao omeđene.
Što s tematskim naslovima serijskih publikacija?
Pojedini brojevi serijskih publikacija imaju istaknute tematske naslove zbog čega ih je potrebno katalogizirati kao omeđenu publikaciju. Zapis za omeđenu publikaciju povezuje s naslovom serijske publikacije tako da se stvarni naslov serijske publikacije u opisu tematskog broja navodi kao numerirana nakladnička cjelina. Signatura serijske publikacije dodjeljuje se i zapisu za tematski broj, uz dodatak oznake godišta i/ili sveska.
Kako se postupa s akronimom u naslovu?
Kad se glavni stvarni naslov javlja i u ispisanom obliku i u obliku inicijala ili akronima, za glavni se stvarni naslov uvijek uzima ispisani oblik dok se inicijali ili akronim navode kao podnaslov. Za akronim se izrađuje pristupnica.
Oznaka izdanja kao numerički podatak?
Serijske publikacije često uz brojčanu oznaku nose i oznaku ed. (edition), npr. 1st ed., 5th ed., pri čemu ta oznaka ne označava drugo izdanje po sadržaju, formatu ili opsegu, već predstavlja brojčanu oznaku i navodi se u skupini brojčanih podataka za neomeđenu građu. Takve se oznake najčešće javljaju kod enciklopedija, rječnika, vodiča, izvještaja.
Pristupnice za urednike?
Individualni podatak o odgovornosti navodi se kada se formalno nalazi na jedinici neomeđene građe. Pristupnica se za individualnog urednika ne izrađuje (Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga. Prvi dio, čl.62).
ISSN i ISBN identifikatori?
Prema pravilima dodjele oznake ISSN-a, na jedinice građe se istodobno mogu nalaziti oznake ISSN-a i ISBN-a samo ukoliko je ISSN dodijeljen nakladničkoj cjelini, a ISBN knjizi unutar te nakladničke cjeline. Međutim, čest je slučaj da se obje oznake nalaze na serijskoj jedinici građe, odnosno na jedinici koja zadovoljava uvjete da bude katalogizirana kao serijska (nepromijenjen naslov, naziv sastanka, brojčana/kronološka oznaka, određena učestalost izlaženja). U tom se slučaju u zapisu za serijsku jedinicu građe navodi samo ISSN, dok se ISBN izostavlja.
Osim navedenog moguć je i slučaj da je na jedinici građe koja se po svojim karakteristikama može smatrati serijskom naveden samo ISBN (npr. kod zbornika, godišnjaka, izvještaja), iako je publikaciji inače dodijeljen ISSN. U tom je slučaju uputno provjeriti naslov u Upisniku ISSN-a, odnosno za hrvatske publikacije u online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i unijeti ga u zapis.
Normativna kontrola imena
Moji podaci (ime, datum, godina i mjesto rođenja, zanimanje/zvanje) nisu točni, kome se obratiti?
Pošaljite poruku putem kontakt-obrasca na Normativnu kontrolu imena ili na e-poštu: normativa@nsk.hr
Što je normativni nadzor imena?
Sustavan i standardiziran način izgradnje normativne baze podataka za imena (osobnih imena, obiteljskih imena, korporativnih tijela i sastanaka, naziva političko-teritorijalnih jedinica i jedinstvenih stvarnih naslova) uključujući sve varijante imena iste osobe i dodatna razlikovna obilježja za osobe istoga imena radi održavanja konzistentnosti oblika odrednica koje se koriste u knjižničnim katalozima.
Kako se može pristupiti normativnoj bazi NSK?
Normativna baza NSK dostupna je na http://katalog.nsk.hr
Što je VIAF?
VIAF (Virtual International Authority File = Virtualna međunarodna normativna baza) je sustav virtualnoga povezivanja nacionalnih normativnih podataka za osobna imena, nazive korporativnih tijela i geografska imena. Normativna baza NSK dio je VIAF-a od prosinca 2013. godine.
Što je ISNI?
ISNI (International Standard Name Identifier = Međunarodni standardni identifikator imena) je identifikator koji služi za jedinstvenu identifikaciju javnih identiteta odnosno fizičkih i pravnih osoba, pseudonima, korporativnih tijela itd.), koji sudjeluju u stvaranju, proizvodnji, upravljanju i distribuciji kreativnih medijskih sadržaja kao što su knjige, časopisi, umjetnine, TV programi itd. (autori, skladatelji, umjetnici, pjevači, stvaratelji, znanstvenici, proizvođači, nakladnici, prevoditelji, ilustratori itd.).
Predmetna obrada
Prema kojoj se normi izgrađuje sustav predmetnih odrednica u NSK?
Temelj za izgradnju predmetnog sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu je Pravilnik i priručnik za predmetne odrednice. U NSK građa se počela predmetno označivati početkom 1990-ih godina, isprva slobodno oblikovanim odrednicama, a zatim od 1997. godine autoriziranim predmetnim odrednicama, prema prihvaćenim načelima predmetne obrade NSK. Od 2009. godine započeo je rad na izmjeni sustava predmetnog označivanja u NSK na način njegovog prilagođavanja sustavu predmetnog označivanja Kongresne knjižnice (Library of Congress Subject Headings – LCSH). Do 2020. izrađeno je 611533 različitih tipova predmetnih odrednica.
Kakav je odnos između predmetnog sustava NSK i Library of Congess Subject Headings (LCSH)?
Predmetni sustav NSK (nskps) razvija se tako da se na hrvatski jezik prevode predmetne odrednice Kongresne knjižnice, s tim da je predmetni sustav NSK dopunjen predmetnim odrednicama veće dubine ili opsega za sadržaje koji se odnose na teme vezane uz Hrvatsku. To su predmetne odrednice o specifičnim hrvatskim temama koje nemaju ekvivalent u LCSH. Općenito, predmetni sustav NSK slijedi ista načela i indeksnu politiku kao LCSH pri izradi vodećih i dodatnih odrednica.
Što je nskps?
Kôdom nskps predmetni je sustav NSK identificiran u Subject Heading and Term Source Codes: Source Codes for Vocabularies, Rules, and Schemes (Network Development and MARC Standards Office, Library of Congress). Kôd se bilježi u autoriziranom zapisu u MARC polje 040 (izvor katalogizacije), potpolje f (pravila izrade predmetnih odrednica/tezaurusa).
Koje su specifičnosti predmetnih odrednica NSK?
Tematska područja koja su vezana za hrvatsku povijest, zemljopis, književnost, hrvatski pravni sustav i slično izražavaju se specifičnim odrednicama. Razrađen je primjerice sustav vremenskih dodatnih odrednica kojima se izražavaju pojedina, za hrvatsku povijest, specifična razdoblja, npr. za razdoblje Napoleonovih ratova, Hrvatski narodni preporod odrednica je Hrvatska–Povijest–1790.-1868.
Gdje se mogu pronaći popisi novih i izmijenjenih predmetnih odrednica?
Mjesečni popisi novih i izmijenjenih predmetnih odrednica mogu se pronaći na portalu Predmetni sustav Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u izborniku „Nove i izmijenjene odrednice“.
Koje su vrste vodećih i dodatnih odrednica uključene u predmetni sustav NSK?
U sustav predmetnih odrednica u NSK uključene su vodeće odrednice za imena osoba, obitelji, korporativnih tijela i sastanaka, odrednice za jedinstveni naslov, odrednice za geografska imena i za opće pojmove. Uključene su i autorizirane dodatne odrednice za opće pojmove i pojmove za oblik/žanr.
Postoji li predmetni sustav NSK u tiskanom obliku?
Tiskana verzija se ne izrađuje. Pravilnik i priručnik za predmetne odrednice objavljen je u srpnju 2019. godine, a može mu se pristupiti na naslovnici portala Predmetni sustav NSK. Online verzija omogućava brzo i učinkovito ažuriranje pravila izrade predmetnih odrednica, a korisnicima toga izdanja je omogućeno nekoliko načina pretraživanja. Verzija u formatu PDF dostupna je u izborniku Dokumenti.
Koliko se predmetnih odrednica može dodijeliti jedinici građe?
Dodjeljuje se u pravilu onoliki broj odrednica koliko neka jedinica građe sadrži različitih tema. Općenito, prikladan je maksimalan broj od šest odrednica, za višepredmetna djela. U posebnim slučajevima može ih biti i više. Odrednice se dodjeljuju samo za teme koje obuhvaćaju najmanje 20% sadržaja djela.
Kako se predmetno obrađuje višedijelna omeđena građa?
Višedijelnoj omeđenoj građi istoga sadržaja predmetna odrednica/odrednice dodjeljuju se na razini šire bibliografske jedinice (cjeline).
Višedijelnoj omeđenoj građi u kojoj je svaki dio/svezak različitog sadržaja, predmetne odrednice dodjeljuju se na razini niže bibliografske jedinice (dijelu).
Kako se postupa s ponovljenim izdanjima?
Ponovljeno ili prošireno izdanje, ako nema razlike u sadržaju, međusobno se usklađuje i obrađuje prema aktualnim pravilima, a dodatno se, kada je potrebno, predmetno označuje prošireni ili promijenjeni dio.
Radi li se predmetna obrada udžbenika?
Predmetno se obrađuju visokoškolski udžbenici. Osnovnoškolskim i srednjoškolskim udžbenicima dodjeljuje se samo odgovarajuća UDK oznaka.
UDK
Dodjeljuju li se u NSK UDK oznake za pojedinačne radove u zbornicima?
Za pojedinačne radove koji su kod izdavača još u postupku pripreme za objavljivanje u NSK se ne dodjeljuje UDK. Izdavači mogu koristiti Hrvatski UDK online besplatno.
UDK oznaka dodjeljuje se u postupku obrade svakom zborniku radova koji je objavljen i dostavljen u NSK.
Dodjeljuje li NSK UDK oznake za časopise/članke koji još nisu objavljeni?
Nakladnik može u ISSN uredu za Hrvatsku zatražiti UDK oznaku za časopis koji objavljuje ili namjerava objaviti. Za pojedinačne radove (članke) koji su još u postupku pripreme za objavljivanje u NSK se ne dodjeljuje UDK oznaka, ali člancima časopisa koji se u NSK analitički obrađuju u okviru Hrvatske nacionalne bibliografije: Niz B – članci broj UDK dodjeljuje se prilikom bibliografske obrade objavljenog sveščića.
Koji se klasifikacijski priručnici UDK primjenjuju u NSK?
U sadržajnoj klasifikaciji koriste se tablice temeljene na UDC Master Reference File (UDC MRF), 2011., Univerzalna decimalna klasifikacija / ur. Lidija Jurić Vukadin. Zagreb : Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2013., skraćeno izd., Hrvatski UDK online i Normativna baza UDK.
Za što se u NSK koristi UDK?
UDK se koristi za klasifikaciju sadržaja građe u bibliografskoj bazi podataka i za klasifikaciju odrednica u normativnoj bazi podataka.
Kojoj se građi dodjeljuju UDK oznake?
UDK oznake dodjeljuju se knjigama, časopisima i zbornicima, serijskim publikacijama, mrežnoj građi, doktorskim i magistarskim radovima, sitnom tisku, službenim publikacijama i neknjižnoj građi (karte, notirana glazba, zvučne snimke, grafike itd.).
Za koje se vrste građe koristi izbor iz UDK – skraćenog izdanja, tj. sažete verzije (sheme) prilagođene posebnim vrstama građe?
Za opis članaka u časopisima i zbornicima, rukopise, stare knjige, građu retrospektivne bibliografije, grafike, crteže, slike i drugu vizualnu građu, sitni tisak.
Shema se koristi i za označivanje odrednica za hrvatske autore (osobna, obiteljska i korporativna imena i sastanci) u normativnoj bazi.
Za što se u NSK koristi baza Hrvatski UDK online?
Hrvatski UDK Online u NSK koristi se za označivanje autoriziranih predmetnih odrednica. Više o usluzi UDK Online na http://hr.udc-hub.com/hr/overview.php
Koliko se UDK brojeva/oznaka primjenjuje za jedan bibliografski/autorizirani zapis?
Količina UDK brojeva/oznaka po pojedinom bibliografskom/autoriziranom zapisu nije ograničena i ovisi o sadržaju koji se klasificira.
O čemu ovisi politika primjene pomoćnih oznaka UDK (općih i specijalnih)?
Primjena pomoćnih oznaka ovisi o tablicama koje se primjenjuju u klasifikaciji pojedinih vrsta građe. Građa koja se klasificira prema izboru iz skraćenog izdanja, tzv. shemama, ima vrlo ograničenu primjenu pomoćnih tablica.
Kako se klasificira višedijelna omeđena građa?
Višedijelnoj omeđenoj građi istoga sadržaja klasifikacijska oznaka dodjeljuju se samo na razini šire bibliografske jedinice (cjeline). Nižim bibliografskim jedinicama (dijelovima) ne dodjeljuju se UDK oznake.
Višedijelnoj omeđenoj građi u kojoj je svaki dio/svezak različitog sadržaja, klasifikacijske oznake dodjeljuju se na razini nižih bibliografskih jedinica (dijelovima), dok se široj bibliografskoj jedinici (cjelini) dodjeljuje klasifikacijska oznaka koja obuhvaća oznake dijelova omeđene građe, npr. cjelini je dodijeljen broj 5, dok su dijelovima dodijeljeni brojevi 51, 53, 54.
Žanr ili oblik
Što je žanr ili oblik?
Žanr ili oblik je izraz, nadzirani naziv, identifikator ili druga oznaka koja označava vrstu kojoj pripada jedinica građe s obzirom na namjenu i organizaciju sadržaja, odabir teme i stila i druge pretežito sadržajne značajke. Žanr ili oblik među ostalim obuhvaća:
- rod ili vrstu djela
- namjenu sadržaja
- način organizacije sadržaja
- tematske i/ili stilske konvencije
Za razliku od klasifikacije, koja okuplja sadržaje prema stručnim područjima, te predmetnih oznaka koje omogućuju pristup djelu prema njegovoj tematici/predmetu (o čemu je djelo), oznake za žanr ili oblik odgovaraju na pitanje što je djelo.
Što je žanrovski sustav Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu?
Žanrovski sustav NSK strukturirani je rječnik nadziranih oznaka za žanr ili oblik koji se izrađuje i održava u normativnoj bazi NSK te koristi u bibliografskim zapisima.
Temelji se na tezaurusu Library of Congress Genre/Form Terms for Library and Archival Materials (LCGFT) koji je odabran zbog širokog opsega vrsta građe koju obuhvaća i primjenjiv je na građu iz općeg fonda NSK kao i na posebne vrste građe (npr. kartografska, glazbena, vizualna građa).
U normativnim zapisima uz termine prevedene na hrvatski jezik navode se i izvorni termini na engleskom čime se izgrađuje dvojezični tezaurus. S obzirom na fond NSK i na povijesne i kulturološke razlike, neke su oznake iz LCGFT izostavljene, a dodane su potrebne lokalne oznake.
Struktura oznaka za žanr ili oblik u normativnoj i bibliografskoj bazi NSK.
Oznake su strukturirane isključivo kao jednostavne – ne dijele se tematski, geografski ni vremenski.
Što je nskzs?
Kôdom nskzs žanrovski je sustav NSK identificiran na popisu kodova Genre/Form Code and Term Source Codes koji označuju žanr ili oblik. U normativnom zapisu bilježi se u MARC21 polju 040 ## $f, a u bibliografskom u polju 655 #7 $2. Time se potvrđuje da su oznake za žanr ili oblik izrađene u skladu s pravilima žanrovskog sustava NSK.
Prednosti korištenja oznaka za žanr ili oblik.
Korištenjem oznaka za žanr ili oblik poboljšava se mogućnost pretraživanja sadržaja jedinice građe, povećava se broj nadziranih pristupnica i mogućnost filtriranja pretraživanja prema određenom žanru ili obliku. Pružaju se dodatne informacije o građi koja se predmetno ne označuje.
Priručnik za izradu i dodjeljivanje usvojenih oznaka za žanr ili oblik.
Priručnikom za izradu i dodjeljivanje usvojenih oznaka za žanr ili oblik obuhvaćena su pravila za dodjeljivanje i raspored oznaka za žanr ili oblik u bibliografskim zapisima i pravila za izradu i uređivanje normativnih zapisa, uključujući pravila za izradu usvojenih i varijantnih oblika, oblikovanje napomena, brisanje ili izmjenu zapisa te primjeri.
Kome se mogu obratiti s pitanjima o žanrovskom sustavom NSK?
Javite se Uredništvu žanrovskog kataloga na adresu nskzs@nsk.hr